Laureati sedmog izdanja Nagrade, koja se dodjeljuje za životno djelo, četvero je zaslužnih pojedinaca i jedna sportska udruga: bivša odbojkašica, danas sportska dužnosnica i članica Vijeća HOO-a Snježana Jurinić (na prijedlog Športske zajednice grada Zadra), profesorica tjelesne i zdravstvene kulture Ankica Mustapić (bivša djelatnica ZŠS-a, na prijedlog HOO-a), nekadašnji rukometaš i rukometni sudac, potom istaknuti sportski djelatnik Veljko Karabaić (na prijedlog Zajednice sportova Primorsko-goranske županije), svestrani dužnosnik, sponzor i inicijator gradnje sportske infrastrukture Željko Maletić (prijedlog Športske zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije) i udruga - Sportska zajednica Istarske županije, u čije ime je nagradu primio njezin predsjednik Mladen Pavićević.&nbsp;&nbsp;Nakon što je klapa Sebeniko izvela nacionalnu himnu, svečani skup u Galeriji Kninskog muzeja pozdravili su župan Šibensko-kninske županije Marko Jelić, gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić i glavni tajnik HOO-a Siniša Krajač. Uz direktora Ureda za programe lokalnog sporta HOO-a Hrvoja Balena, svečanosti su nazočili i predsjednik Zajednice sportova grada Knina Josip Bebek te zapovjednik gardijske mehanizirane brigade, brigadir Mirko Stošić. Nagradu „Milan Neralić“ utemeljio je Hrvatski olimpijski odbor 2019. godine na inicijativu aktualnog glavnog tajnika Siniše Krajača. Osim pisane povelje, sastavni dio Nagrade je skulptura na temu Neralićeva lika i djela, kao prvog Hrvata s ostvarenim olimpijskim nastupom i osvojenom olimpijskom medaljom (bronca u mačevanju na Igrama 1900. u Parizu). Skulptura je izrađena u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, a uoči prve dodjele na natječaju za izradu skulpture pobijedilo je idejno rješenje studenta Matije Gajića Puškarića. Skulptura prikazuje čin davanja mača, a blagi naklon sugerira odavanje počasti. Simbol olimpijskog plamena na prsima izraz je Neralićeva žara i ljubavi prema sportu, a njegovim pozicioniranjem pored srca i iznad jastuka s položenim mačem dobija se dojam kako dobitniku ove nagrade predaje svoj žar i ljubav prema sportu. Neralićev kip postavljen u Slunju 2022. godine u potpunosti je izrađen prema skulpturi istoimene HOO-ove nagrade.&nbsp;Hrvatski olimpijski odbor zahvaljuje Zajednici sportova grada Knina i Poglavarstvu grada Knina na domaćinstvu svečanosti 7. izdanja Nagrade "Milan Neralić". O MILANU NERALIĆURođen je 26. veljače 1875. u Slunju, gdje je završio osnovnu školu. S mačevanjem se prvi put susreo za vrijeme služenja vojnog roka u Karlovcu, iz kojeg je 1885. poslan u Bečko Novo Mjesto na Institut za vojne učitelje mačevanja i tjelovježbe. Godine 1908. preselio je u Berlin, gdje je do 1914. radio kao trener u građanskim i vojnim klubovima. Nastupajući za Austriju na II. modernim Olimpijskim igrama u Parizu 1900. u konkurenciji profesionalnih učitelja, Neralić je u disciplini sablja ostvario četiri pobjede iz sedam dvoboja, što mu je donijelo povijesnu brončanu medalju. Godine 1912. priredio je mačevalačku akademiju u Slunju na kojoj je nastupio sa suprugom Wilchelminom, što je u to vrijeme bila prvorazredna senzacija. Svaki njegov dolazak u Domovinu najavljivan je i praćen s osobitom pozornošću. Preminuo je 17. veljače 1918. u Beču te je pokopan na središnjem bečkom gradskom groblju u 11. okrugu. (hoo/vk)

clanci-slike/Laureati-Nag.-M.-Neralić-2025..jpg

Knin, 7. svibnja 2025. - Grad Knin i Zajednica sportova grada Knina bili su domaćini svečanosti uručenja tradicionalne Nagrade "Milan Neralić" koju Hrvatski olimpijski odbor svake godine dodjeljuje za izniman doprinos razvoju i unaprjeđenju sporta na lokalnoj razini.&nbsp;&nbsp;

Na svečanosti u Kninu HOO po 7. put dodijelio Nagradu 'Milan Neralić' zaslužnicima sporta na lokalnoj razini

Kako bi pomogao sportskim organizacijama u primjeni mjera zaštite, Hrvatski olimpijski odbor (HOO) će kroz projekt Za siguran sport 14. i 15. svibnja provoditi edukaciju Dani sigurnog sporta - mjesto gdje razgovor počinje. Poseban fokus bit će na sportašima uključenima u HOO-ove programe kojima će biti osigurani materijali za prepoznavanje rizika i za načine prijave neprimjerenog ponašanja.Predavanja u prostorijama HOO-a u Zagrebu bit će prilagođena različitim ulogama u sportu - od sportaša (14. svibnja) do trenera (15. svibnja), kako bi svi imali znanja i alate potrebne za stvaranje sigurnog sportskog okruženja. Ovom pozitivnom kampanjom cilj je osvijestiti i educirati sve dionike o zaštiti djece i sportaša u sportskom okruženju, ali i zaštite trenera od pritisaka društva, roditelja i klupskih uprava.HOO-ovu projektu i edukaciji vrijedan doprinos će dati aktualni i bivši vrhunski sportaši: Martin i Valent Sinković, Marin Čilić, Barbara Matić, Miran Maričić, Domagoj Duvnjak, Ivan Martinović, Filip Glavaš, Matea Parlov Koštro, Iva Rožić, Jana Koščak, Snježana Pejčić, Vlado Šola, Andrea Ivančević Petrač…&nbsp;&nbsp;Trenerska podrška stiže od Igora Čordaša (atletika), Mije Šimunić (vaterpolo), Vladimira Mađarevića (gimnastika)…, kao i od brojnih uglednika, poput pravobraniteljice za djecu Helence Pirnat Dragičević, predsjednice HOO-ove Komisije za ravnopravnost spolova u sportu Morane Paliković Gruden, profesora Igora Jukića, psihologinja Zrinke Greblo Jurakić i Elle Selak Bagarić…&nbsp; Poruka iz naslova edukacije “Mjesto gdje razgovor počinje” podsjetnik je da prvi korak prema promjeni nije zakon, pravilnik ili protokol. Naprotiv, prvi korak je razgovor - iskren, siguran i dobro vođen, razgovor u kojem svi imaju pravo da ih se čuje.Upravo to sugerira i logotip projekta, prikazujući simbol zaključanog prostora koji se otvara ključem - jer sigurnost počinje tamo gdje postoji prostor za povjerenje, za pitanje, za podršku...&nbsp;

Zagreb, 29. travnja 2025. - Sport bi trebao biti mjesto gdje se svatko osjeća sigurno, poštovano i dostojanstveno, bez obzira na spol, podrijetlo, vjeru, sposobnosti ili bilo koju drugu osobinu, ali nije uvijek tako - nasilje, uznemiravanje i zlostavljanje postoje čak i u sportu.&nbsp;

HOO-ova edukacija "Dani sigurnog sporta - mjesto gdje razgovor počinje", 14. i 15. svibnja, usmjerena je protiv nasilja u sportu 

Na sastanku Izvršnog odbora Europskog karate saveza (EKF) Cipek je jednoglasnom odlukom reizabran za glavnog tajnika krovne organizacije europskog karatea. Spomenutu dužnost obnašat će u drugom četverogodišnjem mandatu (do 2029.), a bespogovorni reizbor samo potvrđuje koliko je bio uspješan u prethodne četiri godine kao prvi asistent predsjednika EKF-a Antonija Espinosa. Hrvatski olimpijski odbor (HOO) čestita Davoru Cipeku na ponovnom izboru za glavnog tajnika Europskog karate saveza i želi mu još jedan uspješan mandat na toj prestižnoj, ali i odgovornoj dužnosti!

Erevan, 8. svibnja 2025. - Novo veliko priznanje stiglo je hrvatskom karateu i aktualnom predsjedniku Hrvatskog karate saveza Davoru Cipeku osobno.

Davor Cipek jednoglasno reizabran za glavnog tajnika Europskog karate saveza do 2029. godine

Međunarodni olimpijski odbor nedavno je projekt "Glas žena u sportu" uvrstio u primjere dobre prakse na svjetskoj razini. Na čelu projekta, koji se zadnjih godina provodi kroz edukativne radionice za sportašice, trenerice, sutkinje i sportske dužnosnice je Morana Paliković Gruden, dugogodišnja predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u sportu pri Hrvatskom olimpijskom odboru i bivša dopredsjednica krovne udruge hrvatskog sporta. *Ovo zasigurno veliko priznanje projektu nije previše iznenadilo njegovu pokretačicu koja pojašnjava pozadinu samog događaja.- Naša suradnica u Hrvatskom olimpijskom odboru, Maja Poljak, obavijestila je Međunarodni olimpijski odbor i Europske olimpijske odbore o provedbi projekta. MOO i EOO prikupljaju informacije o aktivnostima svojih članica, arbitriraju i objavljuju ih kao dobre prakse kako bi potaknuli razmišljanja o aktivnostima nacionalnih olimpijskih odbora i da bi otvorili tržište ideja. I ja sam također pratila što rade drugi i dobila ideje što bi, u nekoj drugoj formi, bilo dobro napraviti kod nas. To je naročito važno za manje zemlje jer velike&nbsp;ionako dobivaju puno prostora u aktivnostima, objavama i rejtingu koje im daju MOO i EOO, što je malim zemljama najčešće nedostupno, kaže Morana Paliković Gruden.&nbsp; *Spomenuti projekt je, inače, pokrenut nakon što je Morana Paliković Gruden 2019. dobila nagradu Međunarodnog olimpijskog odbora Žene i sport koja joj je dodijeljena u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku, a uključivala je i financijsku potporu radi pokretanja nekih novih projekata.&nbsp;- Tada sam dobila 30.000 dolara da bih predložila neki novi projekt. Smatram da su kod nas najbitniji edukacijski programi, a ženski sport i sportašice su medijski zanemarene, pa sam predložila da napravimo radionice na kojima bismo ih, prije svega, naučili kako da se pripreme za nastup u elektroničkim medijima te kako se koristiti društvenim mrežama da bi se brendirale kao sportašice, a ne nekako drukčije. Sportašice vrlo često, kad vide da nisu dovoljno poznate i da njihovi rezultati nisu dovoljno priznati, propagiraju određene proizvode zbog sitne zarade. Riječ je uglavnom o proizvodima vezanima uz izgled i ljepotu i zabavne aktivnosti, a ja mislim da je šteta za svaku olimpijku koja na ističe dovoljno svoje rezultate jer bi time koristila sebi, a i promovirala svoj sport. Već na prvoj radionici vidjela sam da mnoge sportašice nemaju dovoljno znanja za to. Smiješno je da vrhunska sportašica, pa i olimpijska i svjetska prvakinja, propagira šminku, a ne svoj sport i sebe na sportskom borilištu. *U početku je planirano da se radionice "Glasa žena u sportu" održe u četiri velika hrvatska grada, no radionica je u međuvremenu održana u 10 gradova širom Hrvatske, a u pripremi su i dvije nove.&nbsp;&nbsp;- Mislim da je većina shvatila to treba napraviti. Danas i na međunarodnoj razini, a naročito u Europskim olimpijskim odborima, postoji želja da se taj projekt usmjeri samo prema društvenim mrežama, no meni bi bilo žao da izostavimo dio koji se tiče elektroničkih medija jer mislim da je svima vrlo korisno naučiti kako se ponašati pred kamerama i razgovarati s novinarima. Upravo tu se na našim radionicama najlakše uoče pogreške i najlakše se nauči sve što je potrebno i za predstavljanje na društvenim mrežama. Idemo s projektom dalje jer je očito da se svima sviđa. Dobila sam već upite iz Crne Gore, Makedonije, Albanije i Finske mogu li preuzeti naš projekt i u svojim zemljama, protiv čega nemam ništa protiv, ako se ne zaboravi da je sve krenulo iz Hrvatske. Naglasila bih još samo to da sam prvi put od početka svog rada u Komisiji za ravnopravnost spolova inzistirala da dio aktivnosti oko projekta na svojim leđima nose i muškarci. Jer pitanje ravnopravnosti spolova je problem cijelog društva, a ne samo žena.&nbsp; *Promjene po pitanju ravnopravnosti spolova djelomice se očituju i u promjeni imena komisije kojoj je na čelu Morana Paliković Gruden.- Kad sam preuzela komisiju ona se zvala Komisija za skrb o ženama u sportu, a taj naziv je uvredljiv. Tko jednoj maratonki ili boksačici ili tenisačici ili rukometašici može reći da netko kroz komisiju treba voditi brigu i njoj? Trebao mi je cijeli mandat da se to preimenuje u Komisiju za žene u sportu. Sama riječ „ravnopravnost“ je u početku vrlo teško prolazila, no kako se neke stvari u sportu ipak brže odvijaju, nakon sljedećeg mandata sam predložila naziv Komisija za ravnopravnost spolova u sportu. To nije važno samo radi naziva, već i radi toga da ljudi počni shvaćati kolika je obaveza da se ti odnosi pravednije uspostave. Mnogi su mi rekli da je to u sportu nemoguće, da je najvažniji rezultat i da je tu nepotrebno miješati neke druge elemente. No, ovdje nije riječ o tome da budu ravnopravni rezultati, nego da se ostvare ravnopravni uvjeti za postizanje rezultata, kaže Paliković Gruden i dodaje:- U skoro svim sportovima postoje muška i ženska kategorija i to se sigurno neće uskoro mijenjati. Osim, možda, u šahu jer šahistice i šahisti misle da su ravnopravni u uvjetima za šahovskom pločom i da im je dovoljna jedna kategorija. U sportovima u kojima do izražaja dolazi fizička snaga to se, naravno, neće dogoditi. Što se tiče ravnopravnih uvjeta za oba spola, mislim da to više nikad neće doći u pitanje. Davno je prošlo vrijeme Pierrea de Coubertina koji nije htio ni razgovarati o nastupu žena na Olimpijskim igrama, ali upozoravam da postoje dijelovi svijeta u kojima žene ne mogu doći na sportska borilišta ili u kojima se sportašicama ne dozvoljava nošenje sportske opreme uobičajene za neki sport. Teško je očekivati da netko, primjerice, ostvari vrhunski rezultat u tenisu pokrivene glave i u haljini do poda. *Posljednjih godina se na svim razinama društva, naročito u sportu, propagiraju tzv. ženske kvote, na što se ne gleda uvijek blagonaklono. No, naša sugovornica je u vezi s tim vrlo jasna.&nbsp;- Ja sam jako ponosna što smo izglasali kvotu od 40 posto i ona je obavezna za sve statute članica Hrvatskog olimpijskog odbora. Ta je odlika prihvaćena jednoglasno. Kvote su, naravno, korisne. Korisne su jer, primjerice, u Skupštini HOO-a imamo preko sto muškaraca i samo devet žena, što sigurno nije odraz ni rezultata ni bilo koje druge realne situacije, već je uobičajeno da na upravljačke funkcije biramo muškarce. Moramo se konačno 'disciplinirati' i vidjeti koje bivše sportašice i druge žene sposobne u svojim profesijama moraju naći svoje mjesto u sportu. Tome pogoduje i to što je Međunarodni olimpijski odbor također donio kvote i meni se činilo da je taj val koji ide prema ravnopravnosti dobra prilika da se Hrvatska priključi. Predsjednik HOO-a Zlatko Mateša je to podržao, to smo uklopili u naše dokumente i to će sigurno donijeti dobre rezultate. Ne odmah, ali otvorili smo proces.&nbsp; *Znači li to da je i izbor Kirsty Coventry za predsjednicu Međunarodnog olimpijskog odbora dio te politike kvota ili su presudili neki drugi kriteriji?- Ja sam vidjela puno žena koje su po kriterijima odgovarale samom vrhu upravljačke strukture MOO-a, ali nikad nisu bile izabrane. Uvijek se više vjerovalo muškoj energiji. Čini mi se da je ta procjena da se dade prilika ženi dobra i da će to donijeti novi zamah olimpijskom pokretu. Donijet će to nove rezultate, novu vidljivost, a ja vjerujem i novo zanimanje javnosti za sport uopće. Danas javnost, u prvom redu, percipira nogomet kao sport, što je na štetu svih ostalih sportova. Ne umanjujem značaj nogometa, ali&nbsp;treba dizati i zanimanje za ostale sportove. Nadalje, svi ekipni sportovi su dobili veću vidljivost, i kod žena i kod muškaraca, dok pojedinačni sport zanima medije i javnost samo na vrhunskoj razini. Ako se sport hoće dalje razvijati i imati bolje marketinške pozicije, mora i sam pridonijeti da se to promijeni. Puno je veći prostor za to u ženskom nego u muškom sportu jer muški sport je poprilično zasitio tržište.&nbsp; *Nova predsjednica MOO-a najavila je povratak ruskih sportaša u olimpijsku obitelj, kao i jasniji pristup problemu transrodnih sportaša, što je zaintrigiralo sportsku i ne samo sportsku javnost.- Mislim da je Kirsty izabrala upravo te dvije teme da bi se odmah dobro plasira u medijima. Vjerujem da će vratiti ruske sportašice i sportaše na Olimpijske igre, odnosno da će se taj uspjeh njoj pripisati, ali činjenica je da je teško optužiti sportaše za rat ili bilo koju drugu aktivnost neke vlade. Suspenzija sportaša je kazna za državu, ali i za same sportaše. Neki su sportaši dobivali mogućnost nastupati pod drugim zastavama ili uzimali druga državljanstva i to nije dobro za sport. Opernom pjevaču, dirigentu, vrhunskom violinistu ili pijanistu nitko neće trajno zabraniti nastup zato što je vođa njegove zemlje započeo rat. Ako je tome tako, onda ja mogu reći da je, primjerice, naša svjetska i olimpijska prvakinja u judu Barbara Matić također rang operne pjevačice i tko bi joj mogao zabraniti da nastupa. Isto vrijedi i za klizača ili klizačicu iz Rusije. Njihova karijera neće trajati još pet olimpijskih ciklusa i ne vidim zašto bi oni trebali biti kažnjeni.&nbsp; *Pitanje nastupa transrodnih sportaša na Olimpijskim igrama i drugim natjecanjima je sve smo ne jednostavno.- Prije svega, upravljačke strukture i sportski čelnici, pa ni one na razini Međunarodnog olimpijskog odbora ne mogu biti arbitri koji utvrđuju je li netko žena ili muškarac i je li zloupotrijebio svoje tijelo da bi lakše osvojio olimpijsku medalju. To mora odlučiti prvenstveno medicinska struka. Ako se pokaže da transrodnih osoba, po medicinskim kriterijima, ima dosta, morat će se za njih napraviti posebna kategorija. Jer, seljenje transrodne osobe iz muške u žensku kategoriju je, zapravo, zloupotreba pravila. Ali, ponavljam, ne bi upravljači u sportskim strukturama trebali određivati je li netko muškog ili ženskog spola. *Na Olimpijskim igrama u Londonu 2012. su sportašice i sportaši prvi put nastupali u istim sportovima i disciplinama, prošle godine u Parizu bio je jednak broj sportašica u sportaša, dok bi u Los Angelesu 2028 moglo biti više sportašica nego sportaša. Je li time borba za jednakost žena u sportu završena?- Nije, ali veseli me to predviđanje, iako danas još ne možemo sa sigurnošću reći da će biti tako. Ali da se svi zajedno moramo založiti da države nastupaju i s muškim i sa ženskim ekipama, da podržavaju razvoj ženskog sporta i stjecanje uvjeta za njihov dolazak na Olimpijske igre, to je sigurno. Ako bi se to predviđanje obistinilo, to bi značilo euforiju oko tog procesa, što me veseli.&nbsp; *Morana Paliković Gruden je više od 20 godina bila predsjednica Hrvatskog klizačkog saveza. O stanju klizačkog sporta u Hrvatskoj puno toga može reći.- Nekad sam i sama bila klizačica i kad sam došla na čelo Saveza znala sam sve što trebam raditi i da moram jako podignuti razinu u svim vrstama klizanja - umjetničkom, sinkroniziranom, brzom i short tracku. Znala sam i da za ozbiljan uspjeh na Zimskim olimpijskim igrama nemamo šanse jer danas da biste stvorili klizača za olimpijsku medalju treba vam milijun eura. Onaj tko u Hrvatskoj ima milijun eura svojeg novca nikad ga ne bi uložio u klizača, pa ni u svoje vlastito dijete, nego bi vjerojatno kupio dvije vile na moru i rentirao ih. No, željela sam napraviti sve da bi se povećalo zanimanje za klizanje i dugoročno se stvorili uvjeti za osvajanje medalja na velikim natjecanjima. To je značilo povezati se s uspješnim savezima u Europi i svijetu i dobiti od njih stručnu pomoć i podršku u međunarodnim forumima. Dobili smo za vrijeme mojeg mandata dva svjetska prvenstva u sinkroniziranom klizanju, dva europska prvenstvo u umjetničkom klizanju, a dobili bismo i treće da situacija s ledom u Hrvatskoj nije katastrofalna, kaže naša sugovornica i dodaje:- U Hrvatskoj se za advent postavlja između 70 i 80 ledenih površina. Prosječno takva ledena površina košta 40.000 eura i to govori da Hrvatska voli klizanje jer te ledene površine postoje na obali, pa čak i na otocima. Mi smo ledenu dvoranu imali u Zagrebu, koja je izvan funkcije još od potresa, i od prije pet godina je imamo u Sisku. Dvorana na Zagrebačkom velesajmu, pak, ima zastarjelu strojarnicu i ostalu opremu koja više ne zadovoljava standarde. Imamo i led na Šalati gdje predvečer 100-tinjak mladih čeka u redu da bi klizalo. Taj interes pokazuje da bi trebalo voditi računa o toj sportskoj infrastrukturi.&nbsp; *No, nije samo infrastruktura za umjetnički klizanje u Hrvatskoj problematična.- Poznato je da je naš odnos prema sportskoj infrastrukturi vrlo čudan. U Hrvatskoj je to još jedino javno vlasništvo, a nemamo u lokalnim sredinama organizirano investicijsko održavanje za tu infrastrukturu. U Zagrebu ima 155 objekata, a ima i 160 škola. Pa budući da nikome ne bi palo na pamet zapustiti 160 škola, ne razumijem kako si netko dozvoljava, ne samo u Zagrebu, ne održavati sportske objekte jer mu se čini da to nije potrebno! Mi u Zagrebu govorimo samo o dva nogometna stadiona. Ljudi se žele baviti sportom, ali nemaju gdje. I velike sportske priredbe su izravno vezane uz sportsku infrastrukturu kojom raspolaže neka zemlja. Mi smo kao turistička zemlja jako zainteresirani organizirati sportske priredbe, ali nemamo infrastrukturu koja bi nam to omogućila -zaključuje Morana Paliković Gruden.&nbsp;

Suspenzija sportaša je kazna za državu, ali i za same sportaše, no teško je optužiti sportaše za rat ili bilo koju drugu aktivnost neke vlade, kaže predsjednica Komisije za ravnopravnost spolova u sportu

Morana Paliković Gruden: Je li netko žena ili muškarac ne bi trebali određivati sportski čelnici  

Najbolji hrvatski plivač Nikola Miljenić se prije tri godine vratio iz sportskog sustava kojeg mnogi smatraju najboljim na svijetu, onoga na američkim sveučilištima. Nakon završetka studija sada ponovno trenira u Hrvatskoj i nakon dva nastupa na Olimpijskim igrama ima velike ambicije u nastavku karijere. *O plivanju na američkim sveučilištima ima vrlo zanimljiv stav.- Da, sustav je savršen, ali i kao takav ima svojih mana. Plivanje je tamo momčadski sport, tretirani ste kao dio ekipe, kao „jedan od“ i ne dobivate punu posvećenost trenera. Kao da ste u nekom većem nogometnom klubu gdje se morate izboriti za svoje mjesto u momčadi, pa možete čak i sjediti na klupi. Naravno da taj sustav ima više prednosti, naročito što se tiče organizacije, sparinga i konkurencije na treningu. No, kod nas se trener više može posvetiti pojedincima. Bio sam i u Australiji gdje su uvjeti za plivače stvarno odlični. Tamo sam na treninzima jako puno napredovao. Pripremao sam se u Australiji za prošlogodišnje Svjetsko prvenstvo u 25-metarskim bazenima u Budimpešti i nakon toga imao najbolji rezultat kvalifikacija na 100 metara mješovito, ali se zbog vlastite pogreške nisam kasnije plasirao u finale - pojašnjava Nikola Miljenić.&nbsp; *Osvrnuo se i na svoj status u Hrvatskoj, uvjetima za trening, kao i potporama sportskih institucija u Hrvatskoj. Nije nezadovoljan, ali ističe da bi oni svakako trebali biti puno bolji.- Što se tiče klupske pripadnosti, cijeli život sam u Medveščaku, nešto kao nogometaš Francesco Totti u Romi. Rezultati govore svoje: dva puta sam bio na Olimpijskim igrama, ali uvijek može bolje. Danas sam, primjerice bio na treningu i kada je završio naš termin odmah je u našu prugu skočila gospođa iz termina za građanstvo i rekla mi da se pomaknem. Pitam se bi li netko i Luki Modriću tako prekinuo trening da prekorači svoj termin. Financijskim i ostalim potporama nisam nezadovoljan. Postoje programi Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatskog plivačkog saveza koji mi puno pomažu, no daleko je to od iznosa kakvi su u nekim drugim sportovima. *Miljenić je prošle godine sa 48.13 srušio rekord Duje Draganje na 100 metara slobodno, postignut u vrijeme famoznih plivačkih kostima. Rezultat koji bi počinjao sa 47 nije daleko, što bi bilo uistinu sjajno vidjeti kao hrvatski rekord.&nbsp;- Mene do takvog rezultata dijeli svega 14 stotinki i uvjeren sam da mogu do takvog rekorda. Samo je pitanje vremena kada ću ga isplivati. *Rezultati na 100 slobodno su nakon duže pauze opet eksplodirali. Kinez Zhanle Pan je na Olimpijskim igrama u Parizu isplivao 100 slobodno za nevjerojatnih 46.40 sekundi. Pitanje je kako je to uopće moguće i je li to malo demotivirajuće za sve njegove suparnike.- Dijelom vas to malo i demotivira, kad vidite koliko je netko daleko ispred vas. Ja sam taman napravio veliki rezultatski iskorak, ne za jednu nego za tri stepenice, a onda i on napravi jednako velik iskorak. No, mi sportaši uvijek želimo biti najbolji, pa onda to shvatiš i kao neku novu letvicu koju treba preskočiti. Što se tiče Pana, mi pričamo o čovjeku koji je došao na OI i u finalu je sve one druge velike face ostavio za dvije dužine tijela. I to u vjerojatno najkonkurentnijoj plivačkoj disciplini. To je nešto poput Bolta u atletici, ako ne i još dominantnije. No, kako je riječ o Kinezu, svi Amerikanci, Australci i ostali zapadnjaci insinuiraju da on vjerojatno nešto uzima. On je, međutim, prošao sve dopinške testove i svaka mu čast na tim rezultatima.&nbsp;&nbsp;*Miljenić, međutim, ne želi da ga se veže isključivo za utrke 50 i 100 metara slobodnim stilom. I na natjecanjima Svjetskog kupa i na spomenutom Svjetskom prvenstvu u Budimpešti u 25-metarskim bazenima sjajno je plivao 100 metara mješovito. To nas malo podsjeća na Duju Draganju koji je kao fenomenalan „kraulaš“ bio i europski prvak na 100 mješovito u malim bazenima.&nbsp;- To je moja za sada uvjerljivo najbolja disciplina. Trenutno držim hrvatske rekorde u svim plivačkim stilovima u malim bazenima – na 100 slobodno, na 50 i 100 delfin, na 50 prsno i, neslužbeno istina, na 50 leđno iz mix štafete. Ne znam je li itko ikad, ne samo u Hrvatskoj, istovremeno držao nacionalne rekorde u svim plivačkim tehnikama. Da, to mi je forte. Na SP u Budimpešti sam s 51.32 plivao najbolje vrijeme kompletnih kvalifikacija i došao vrlo blizu hrvatskog rekorda kojeg drži s 51.20 drži Draganja. Zahvaljujući tom rezultatu sam spoznao potencijal koji imam. Leži mi ta utrka, no ona se pliva samo tri mjeseca u godini, koliko traje sezona u 25-metarskim bazenima. Nakon ljetne sezone se ne stignemo ni dobro pripremiti za početak zimske, one u malim bazenima. A tih 100 mješovito je tehnički najzahtjevnija utrka.&nbsp;&nbsp; *Ove godine je Svjetsko prvenstvo u vodenim sportovima u Singapuru, na koje će Nikola zasigurno ići s nemalim ambicijama.- Ha, ambicije su uvijek visoke, idemo po zlato, naravno. Ne znam, zapravo, što ću sve plivati u Singapuru. Ali ja volim plivati pa bih se volio okušati u što više disciplina, ovisno o rasporedu.&nbsp;&nbsp;Velika priča je lani bila i naša štafeta 4x100 metara slobodno u sastavu Nikola Miljenić, Jere Hribar, Vili Sivec i Toni Dragoja, koja je osvojila četvrto mjesto na Europskom prvenstvu u Beogradu. Pritom su Miljenić i društvo s 3:13.91 za skoro šest sekundi oborili 16 godina star rekord koji su držali Mario Todorović, Alexei Puninski, Bruno Barbić i Duje Draganja. Upravo nam je Todorović nedavno rekao da je to štafeta za vrhunske svjetske domete.*S time se slaže i naš sugovornik...- Mi smo osvojili to četvrto mjesto, a tek smo se, zapravo, upoznali na tom Europskom prvenstvu jer nismo napravili ni jednu izmjenu prije toga. A izgubili smo medalju zamalo. Dakle, potencijal te štafete je uistinu velik. Ne samo da smo bili brzi, nego nam je bilo veliko zadovoljstvo plivati tu štafetu.&nbsp; *Miljenić je jednom rekao da nema sportske uzore nego zamišlja sebe za pet godina i što želi do tada postati. Pa, kako trenutačno zamišlja sebe za pet godina?- Zapravo ne gledam toliko daleko, ali se svakako vidim s nekom medaljom oko vrata. *Naš najbolji plivač je magistrirao poduzetništvo i inovacije na Sveučilištu Južne Kalifornije u Los Angelesu, prije toga je završio studij ekonomije i međunarodnih odnosa, a sada studira pravo u Zagrebu. Pitanje o karijeri nakon sportske karijere nameće se samo od sebe…- Sve me navedeno zanima i sigurno je da očekujem još zanimljiviju karijeru nakon karijere. Ne znam još trenutno što će to biti, ali ne živim u iluziji da neću nikad u životu raditi. Svjestan sam da me nakon plivanja čeka nekakav posao. Možda to je malo stresno jer nemam godine iskustva ni na jedno poslu, što neki moji prijatelji već imaju. Ali različita iskustva koja steknete u sportu daju vam neke druge prednosti pred ostalima i mislim da neću imati probleme u bilo kojoj branši za koju se odlučim. Ali to sve je još daleko - zaključio je Nikola Miljenić.

Kada je danas završio naš termin treninga odmah je u našu prugu skočila gospođa iz termina za građanstvo i rekla mi da se pomaknem. Pitam se bi li netko i Luki Modriću tako prekinuo trening, kaže najbolji hrvatski plivač

Nikola Miljenić: Do kraja karijere svakako se vidim s nekom medaljom oko vrata

Domaćin im je bila direktorica HOO-ova Ureda za odnose s javnošću i međunarodnu suradnju Mia Baćić, uz svesrdnu pomoć direktorice Ureda za pravne i statusne poslove Biserke Vrbek i direktora Ureda za programe NSS-a i razvojne programe HOO-a Nevena Šavore, koji su upoznali goste s ustrojem i funkcioniranjem HOO-a iz vlastitih domena rada.Za kompletiranje slike o HOO-u prezentacijama su pripomogle djelatnice HOO-a Diana Kozniku Anzulović iz Ureda za olimpijski program, Maja Poljak koja je govorila o HOO-ovim aktivnostima u sferi EU fondova i EU projekata te Karla Milinović predstavljanjem djelatnosti Hrvatske olimpijske akademije.Sastanku je nazočio i proslavljeni rukometni olimpijac Vlado Šola (zlato na OI 2004. u Ateni), koji je odgovarao na pitanja polaznika Akademije, vezana ponajviše za aktualne probleme u hrvatskom sportu.Na kraju je Mia Baćić kratkom prezentacijom gostima ukazala na temeljne odrednice, ali i povijesne domete sportske diplomacije.&nbsp;Na prijamu i edukaciji o HOO-u zahvalio je voditelj stručnog studija Diplomatske akademije Ivan Mijić. Događaj u središnjici nacionalne olimpijske udruge nazočnošću je uveličao i načelnik Diplomatske akademije Karlo Kolesar sa suradnicima Teom Mađarević i Sanjinom Soldatićem. (hoo/vk)

Zagreb, 7. svibnja 2025. - U posjetu Hrvatskom olimpijskom odboru (HOO) boravila je skupina od dvadesetak polaznika stručnog studija Diplomatske akademije Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.&nbsp;

Polaznici Diplomatske akademije MVEP-a posjetili HOO i upoznali se s ustrojem i djelovanjem krovne sportske udruge 

Društvo sportaša veterana i rekreativaca i Sportski savez Grada Zagreba željeli su organizacijom ovog događaja ukazati na važnost sporta za sveukupno zdravlje društva te nužnost uključivanja što većeg broja djece i mladih u sport i rekreaciju.U tu svrhu okupljeni su i eminentni panelisti: dr. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, prof. Igor Jukić s Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, prof. Davor Plavec, predsjednik Hrvatskog društva za sportsku medicinu, dr. Pero Kuterovac, istaknuti kondicijski trener olimpijskih i svjetskih prvaka u brojnim sportovima, dr. Miroslav Hrženjak, voditelj Odjela za razvoj u Sportskom savezu Grada Zagreba, Pere Markić, predsjednik Školskog sportskog saveza Grada Zagreba i Robert Grdović, bivši vrhunski malonogometaš, sada profesor tjelesne i zdravstvene kulture u osnovnoj i srednjoj školi. - Hrvatska djelomice cijeni sport, no hrvatsko društvo, država i politika nedovoljno ulažu u tematiku današnjeg panela, a to je da već od druge ili treće godine života potiče djecu na fizičku aktivnost. Nije to pitanje sporta, nije to pitanje ponosa, nije to ni pitanje jesmo li sportska nacija – jer sigurno nismo nacija koja se ponosi fizičkom aktivnošću. Istraživanje je pokazalo da djeca i mladi danas više od četiri sata dnevno provode pred ekranima i u digitalnom svijetu, dok u bavljenju nekom fizičkom aktivnošću provedu prosječno 14 minuta - rekao je Boris Jokić, govoreći o odnosu mladih prema bavljenju sportom u Hrvatskoj. U hrvatskoj javnosti nije dovoljno osviještena činjenica da ulaganje u sport i bavljenje sportom smanjuje troškove zdravstvenog sustava, iako su dostupni podaci o tome zapanjujući.- Istraživanje u Velikoj Britaniji je pokazalo da bavljenje fizičkom aktivnošću preventivno djeluje na kardiovaskularne bolesti, moždani udar, dijabetes tipa 2, velik broj tumora i depresije. Ukupna svota uštede za britansko zdravstvo je, pritom, 97 milijardi funti direktnih i indirektnih troškova. I ja sam radio istraživanja koja su pokazala da tjelesna aktivnost astmatične djece značajno pojačava njihov imunološki otpor - istaknuo je doktor Plavec. Govoreći o tome kako osigurati da javnost prihvati sve ono što treba poduzeti u kako bi sport bio uistinu ono što mora biti i kako bi to imalo odjeka u društvu, prof. Igor Jukić je rekao:&nbsp;- Nekada je u selu bilo važno što kažu doktor, učitelj i svećenik. Oni su, govoreći modernim jezikom, zapravo bili influenceri. Dakle i mi moramo biti influenceri i moramo educirati influencere u sportu. Pitanje poticajnog ambijenta za razvoj sportske kulture je ključno pitanje. Kako roditeljima objasniti što znači sport. U klubovima se vrlo malo radi na edukaciji roditelja, a roditelji žude za takvim edukacijama, u što smo se puno puta uvjerili. Baza iz koje hrvatski sport crpi sportaše je sve uža, a trenerima dolaze djeca sa sve lošijim motoričkim sposobnostima. Dramatičnim riječima to je potvrdio i Pero Kuterovac:- U vrijeme bivše države u vojsku nisu primali ljude sa spuštenim stopalima, a mi danas u startu krećemo raditi s djecom koja su motorički loša. Tek jedno od desetero djece ima prosječne motoričke sposobnosti. Kako ćemo riješiti te probleme? Riješit ćemo ih i radom kineziologa s djecom od 1. do 4. razreda i dovođenjem djeca na sport već od druge ili treće godine života, a moramo promijeniti i ciljnu orijentaciju sporta. Nama je rezultat sve, a mislim da bi institucije koje financiraju sport trebale shvatiti da bi sport do 14 godine trebao biti isti za sve i ne financirati sport prema rezultatu. Na taj način uništavamo djecu, a ionako nas je već premalo. Sportski savez Grada Zagreba osigurava sredstva za rad 470 trenera iz 44 sporta, pri čemu im je stvaranje sportaša i rezultata tek jedan od zadataka.- Mi u Sportskom savezu Grada Zagreba imamo jednu specifičnu filozofiju. S jedne strane promatramo sport kroz prizmu rezultata, medalja, uspjeha, medijskih napisa i dočeka. No, istovremeno gledamo na sport kao moćan društveni alat koji je usmjeren na djecu i razvoj njihovog karaktera, duha discipline i drugih vrijednosti. Trenere, zato, ne gledamo samo kao vrhunske stručnjake koji su u stanju prepoznati i selekcionirati i dovesti sportaša do olimpijske medalje, nego i kao pedagoge, ne samo u kontekstu tjelesne i zdravstvene kulture, koliko kulture predavanja - rekao je Miroslav Hrženjak. Mnogi su ljudi danas dosta kritični prema sustavu sporta u školama i tvrde da su nekad školske lige nudile učenicima puno više prilike za natjecanje.- Sport nekad i danas su dvije različite priče. Ono što mi pokušavamo je da kroz sportski školski sustav damo djeci na važnosti. Nekad je natjecanje bilo jako bitno, bitno je i danas, no mi kroz naša programe pokušavamo doprijeti i do djece koja uopće nisu aktivna u sportu - pojašnjava Pere Markić, a Robert Grdović dodaje:.- Fizička aktivnost kod djece je sve manja, a to možda dolazi i od nas koji smo im u okruženju, prijatelja ili roditelja. Zato mi kroz školski sport imamo drukčijih problema, a oni nastaju odmah od početka. Mi imamo dva sata tjelesne i zdravstvene kulture tjedno, a sve manje djece je i na igralištima. Mi smo nekad čekali u redu za 'basket' ili 'hakl' a toga više danas nema. Sudeći prema velikom zanimanju za ovu temu, nema nikakve sumnje da će uskoro uslijediti nova tribina Društva sportaša i rekreativaca s istim ili sličnim sastavom panelista. (hoo/mš)

Zagreb, 7. svibnja 2025. - U nazočnosti brojnih osoba iz sustava sporta, odgoja i obrazovanja, u Novinarskom domu u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom „Tjelesna aktivnost od najranije dobi: Investicija u zdravlje i sportsku budućnost“.

Održan okrugli stol DSVR-a "Tjelesna aktivnost od najranije dobi - investicija u zdravlje i sportsku budućnost"

Na njihovu zamolbu omogućen je i kontakt s korisnicom stipendije OS-a iz HOO-a, Zrinkom Ljutić, s kojom je potom napravljen intervju.Dio tog intervjua (dolje), zajedno s izjavama nekolicine drugih sportaša, upravo je objavljen, a odgovore na ostala pitanja iz intervjua, MOO će objavljivati u nadolazećim mjesecima.Uvažavajući sugestiju iz MOO-a, članak o Zrinki Ljutić prenosimo na web stranici i dijelimo objavu na društvenim mrežama. IOC.org story:<a href="https://www.olympics.com/ioc/news/athletes-soar-on-the-road-to-milano-cortina-2026-with-olympic-solidarity-scholarships" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.olympics.com/ioc/news/athletes-soar-on-the-road-to-milano-cortina-2026-with-olympic-solidarity-scholarships</a>IOCMedia X:<a href="https://x.com/iocmedia/status/1917572145804173731" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://x.com/iocmedia/status/1917572145804173731</a>Athlete365:<a href="https://x.com/Athlete365/status/1917578405727424643" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://x.com/Athlete365/status/1917578405727424643</a> Ostavljajući trag Zrinka Ljutić iz Hrvatske još jedna je stipendistica koja je ove sezone ostavila trag u alpskom skijanju. Veliku prekretnicu predstavljalo je osvajanje Malog kristalnog globusa u slalomu FIS-ova Svjetskog kupa za sezonu 2024./2025.- Sav naporan rad se isplatio, pripremam se za Milano Cortinu 2026. - oduševljena je 21-godišnjakinja, istaknuvši ulogu koju je odigrala stipendija Olimpijske solidarnosti. - Uz tu podršku, mogla sam prisustvovati ključnim trening kampovima i nastaviti poboljšavati svoje vještine, a to je bilo ključno za uspjeh u prošloj sezoni. <a href="https://www.olympics.com/ioc/news/athletes-soar-on-the-road-to-milano-cortina-2026-with-olympic-solidarity-scholarships" rel="noopener noreferrer" target="_blank">https://www.olympics.com/ioc/news/athletes-soar-on-the-road-to-milano-cortina-2026-with-olympic-solidarity-scholarships</a> IZVOR: @iocmedia i #olympicsolidarity

clanci-slike/Zrinka-Mali-globus-2025..jpg

Zagreb, 6. svibnja 2025. - Međunarodni olimpijski odbor (MOO) pokrenuo je na web stranicama i društvenim mrežama objavu članaka/priča o izvanrednim uspjesima korisnika stipendija Olimpijske solidarnosti MOO-a za ZOI Milano Cortina 2026.

Intervju sa Zrinkom Ljutić, najboljom slalomašicom svijeta, korisnicom Olimpijske solidarnosti MOO-a

Ova sportsko-edukativna manifestacija dio je globalne proslave Olimpijskog dana kojom se obilježava osnivanje Međunarodnog olimpijskog odbora 23. lipnja 1894. godine u Parizu. Inicijativa koju danas podržavaju olimpijski odbori diljem svijeta slavi vrijednosti izvrsnosti, prijateljstva i poštovanja, a temelji se na univerzalnom geslu Pokreni se, uči, otkrij. To geslo već godinama obilježava proslave Olimpijskog dana u cijelom svijetu.Cilj Olympic Day Runa je promicanje tjelesne aktivnosti među najširom populacijom - bez obzira na dob, spol ili tjelesne sposobnosti. Ovogodišnje izdanje donosi i jednu novost - dječju utrku za učenike od 1. do 4. razreda osnovne škole, koja će započeti u 10:05 sati, neposredno nakon starta glavne utrke. Program događanja uključuje: 08:30 – Otvaranje prijavnog centra i podizanje startnih paketa09:30 – Dolazak uzvanika09:40 – Zagrijavanje sudionika uz Marija Mlinarića10:00 – Start glavne utrke10:05 – Start dječje utrke (300 m)11:00 – Proglašenje pobjednika11:20 – Završetak događanja Start i cilj utrke nalaze se na glavnoj cesti između ulaza Hrgovići i Hrvatski sokol. Pozivamo sve zainteresirane da nam se pridruže u proslavi olimpijskog duha i aktivnog života te svojim sudjelovanjem doprinesu širenju pozitivnih vrijednosti koje sport nosi. Vidimo se na Jarunu!

Arhivska fotografija (foto: HOA/V. Badrov)

Zagreb, 5. svibnja 2025. - Hrvatska olimpijska akademija (HOA) poziva sve građane na 7. izdanje utrke Olympic Day Run, koja će se održati na zagrebačkom Jarunu u subotu, 24. svibnja 2025. godine s početkom u 9:30 sati.

 7. OLYMPIC DAY RUN - slavlje sporta i olimpijskih vrijednosti 24. svibnja na Jarunu

Izložba, u organizaciji Top Sport Eventsa i Međunarodne zračne luke Zagreb, donosi pregled impresivnih trenutaka s dosadašnjih izdanja utrke - od odlučujućih sprintova i zahtjevnih uspona, do prizora hrvatskih krajolika koji oduzimaju dah. Fotografije vizualno prenose emocije, strast i dinamiku CRO Racea, koji od svojih početaka povezuje sport, turizam i kulturu, navodi se u službenom priopćenju.Svečanom otvorenju izložbe nazočili su član Uprave Međunarodne zračne luke Zagreb David Gabelica, načelnik sektora za razvoj i natjecateljski sport Ministarstva turizma i sporta Darko Vučić, direktor utrke CRO Race Vladimir Miholjević te brojni uzvanici.Direktor utrke Vladimir Miholjević zahvalio je domaćinima izložbe te dugogodišnjim partnerima Vladi Republike Hrvatske, Ministarstvu turizma i sporta, Hrvatskoj turističkoj zajednici, Hrvatskoj elektroprivredi i Gradu Zagrebu. - Velika nam je čast predstaviti utrku na ovako frekventnom mjestu i pružiti priliku turistima da kroz ove prizore dožive Hrvatsku, Projekt Connecting Croatia plod je devet održanih izdanja utrke kroz koje smo producirali ogromnu količinu video i fotomaterijala te je distribuirali širom svijeta. Do sada su održane 53 etape utrke i odvezeno je više od 9000 kilometara po cijelom teritoriju Hrvatske. Dočekati 4.3 milijuna putnika, koliko ih godišnje prođe kroz zračnu luku s fotografijama iz proteklih devet izdanja CRO Racea, odlična je prilika za ostavljanje dojma na turiste iz cijelog svijeta - izjavio je Miholjević. Jubilarno deseto izdanje utrke CRO Race održat će se od 30. rujna do 5. listopada 2025. Tijekom šest uzbudljivih etapa, elitni svjetski biciklisti proći će više od 1000 kilometara kroz spektakularne krajolike Hrvatske - od obala sunčane Dalmacije, predivne Like, preko očaravajućeg Kvarnera, pitoreskne Istre, kanjona karlovačkih rijeka, sve do tradicionalne završnice, odnosno cilja u Zagrebu. (h/hoo/vk)

clanci-slike/CRO-Race-izložba_Cropix.jpg

Zagreb, 5. svibnja 2025. - U Zračnoj luci "Franjo Tuđman" otvorena je izložba fotografija Connecting Croatia kojom se obilježava jubilarno 10. izdanje međunarodne biciklističke utrke CRO Race, najljepše&nbsp;sportske razglednice koja svake godine odlazi iz Hrvatske u svijet.

 U zagrebačkoj zračnoj luci otvorena izložba u čast jubilarnog 10. izdanja biciklističkog CRO Racea

Turniri su prošle godine bili razdvojeni, tenisači su igrali početkom lipnja, a tenisačice početkom kolovoza.- Izuzetno mi je drago da smo ove godine uspjeli spojiti muški i ženski turnir, što smo željeli već prošle godine. Moram se zahvaliti Gradu Zagrebu na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem i zamjenikom Lukom Korlaetom, koji su prihvatili naše nastojanje vraćanja tenisa na Šalatu. Grad nam pomaže financijski i organizacijski, što je preduvjet da turnira uopće bude. Veliku podršku imamo od Ministarstva turizma i sporta, uvrštanjem među velike sportske priredbe, i nadam se da ćemo opravdati to povjerenje. Postoji nekakav konsenzus što se tiče podrške ovom turniru i to nam daje snage da ustrajemo - rekao je direktor Zagreb Opena Branimir Horvat, koji je sa svojom ekipom glavna pokretačka snaga povratka velikog teniskog događaja u samo središte Zagreba. Ovogodišnje izdanje turnira pohvalio je proslavljeni wimbledonski pobjednik Goran Ivanišević.&nbsp;- Turnir je svake godine sve bolji, jači i veći. Nadam se da će naši igrači biti bolji nego prošle godine, a to znači da netko, tenisač ili tenisačica, mora osvojiti. Nadamo se odličnom turniru, odličnim mečevima i velikoj podršci našim tenisačima i tenisačicama." Od hrvatskih tenisačica, mjesto u glavnom ždrijebu za sada su renkingom dobile Jana Fett i Lea Bošković, a pozivnice će dobiti Petra Marčinko, Ana Konjuh i prošlogodišnja četvrtfinalistica Zagreb Opena Tara Wuerth.Na prošlogodišnjem turniru tenisača Splićanin Luka Mikrut je došao do finala u kojem je poražen od Damira Džumhura. To mu je još uvijek najbolji rezultat u karijeri, ali ove godine dolazi u odličnoj formi, s nizom od 20 pobjeda i četiri osvojena turnira na ITF World Touru. Ipak, i ove će godine zaigrati s pozivnicom za glavni turnir, a preostale dvije dobili su njegovi sugrađani Mili Poljičak i Dino Prižmić, također povratnik na Šalatu. Kandidati za pozivnice su bili i Borna Gojo te Matej Dodig, ali će obojica put prema glavnom tuniru morati tražiti kroz kvalifikacije.&nbsp;Od hrvatskih tenisača izravno je u glavni ždrijeb ušao Duje Ajduković pa će Hrvatska imati najmanje četvoricu predstavnika.&nbsp; - Nemamo velikih stranih zvijezda, ali imamo naše zvijezde, što nam je drago. Duje Ajduković malo traži formu, nadamo se da će na Zagreb Openu pokazati ono što zna, a njegov je potencijal vrlo velik. Nadamo se dobrim rezultatima naših predstavnika, a vjerujem da će se svi tenisači i tenisačice ugodno osjećati u našem Zagrebu- rekao je direktor turnira Branimir Horvat.&nbsp; Uz natjecateljski dio, turnir će posjetiteljima ponuditi i dodatne edukativne sadržaje te humanitarni turnir parova za rekreativne igračice i igrače, koji će biti održan 10. svibnja, a sva će prikupljena sredstva biti donirana Teniskom klubu Travnjak, koji okuplja 150 mladih i djece s poteškoćama iz spektra autizma.U ime Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO), jednog od pokrovitelja teniskog Zagreb Opena, na konferenciji za medije sudjelovala je direktorica Ureda za odnose s javnošću i međunarodnu suradnju Mia Baćić. (h/hoo/vk)

Zagreb, 5. svibnja 2025. - U zagrebačkom hotelu Westin predstavljeno je novo izdanje Zagreb Opena, teniskog turnira koji je ove godine na terenima na Šalati objedinio u istom tjednu, od 11. do 17. svibnja, ATP Challenger tenisača i natjecanje tenisačica iz kalendara ITF Word Tennis Toura.&nbsp;&nbsp;

Na svečanosti u Kninu HOO po 7. put dodijelio Nagradu 'Milan Neralić' zaslužnicima sporta na lokalnoj razini

HOO-ova edukacija "Dani sigurnog sporta - mjesto gdje razgovor počinje", 14. i 15. svibnja, usmjerena je protiv nasilja u sportu

Davor Cipek jednoglasno reizabran za glavnog tajnika Europskog karate saveza do 2029. godine

Polaznici Diplomatske akademije MVEP-a posjetili HOO i upoznali se s ustrojem i djelovanjem krovne sportske udruge

Održan okrugli stol DSVR-a "Tjelesna aktivnost od najranije dobi - investicija u zdravlje i sportsku budućnost"

Intervju sa Zrinkom Ljutić, najboljom slalomašicom svijeta, korisnicom Olimpijske solidarnosti MOO-a

7. OLYMPIC DAY RUN - slavlje sporta i olimpijskih vrijednosti 24. svibnja na Jarunu

U zagrebačkoj zračnoj luci otvorena izložba u čast jubilarnog 10. izdanja biciklističkog CRO Racea

Predstavljeno novo izdanje teniskog turnira Zagreb Open, koji će se održati od 11. do 17. svibnja na Šalati

Ostale vijesti

izdvojeno

Morana Paliković Gruden: Je li netko žena ili muškarac ne bi trebali određivati sportski čelnici

Nikola Miljenić: Do kraja karijere svakako se vidim s nekom medaljom oko vrata

Časopis HOO-a

OLIMP br. 94